Saturday, 27 September 2025

Les États-Unis « bloqués » par Paul Kagame dans les négociations entre le Rwanda et la RDC

 Les États-Unis « bloqués » par Paul Kagame dans les négociations entre le Rwanda et la RDC

Analyse critique de l’interview de Massad Boulos sur Radio Kinshasa

Introduction

L’interview accordée récemment par Massad Boulos à Radio Kinshasa a provoqué une onde de choc dans l’opinion publique congolaise et au-delà. Ses propos, loin d’apporter de la clarté sur la crise de l’Est de la République démocratique du Congo (RDC), ont été perçus comme une tentative de minimiser la gravité des crimes commis, de détourner l’attention de la responsabilité directe du Rwanda, et de redéfinir unilatéralement les priorités diplomatiques.

Selon Boulos, les négociations de Doha constitueraient le cœur du problème, alors même que l’Accord de Washington avait été présenté par les États-Unis comme le principal outil de résolution. Donald Trump, dans son style caractéristique, s’était même vanté d’avoir « arrêté la guerre » entre Kigali et Kinshasa grâce à cet accord. Pourtant, la guerre se poursuit, le M23 progresse, et les Forces de défense rwandaises (RDF) continuent d’opérer en territoire congolais.

https://africanrightsalliance.blogspot.com/2025/09/les-etats-unis-bloques-par-paul-kagame.html

Wednesday, 3 September 2025

Négociations de Doha : pourquoi la RDC doit refuser le cessez-le-feu et la libération des prisonniers

Négociations de Doha : pourquoi la RDC doit refuser le cessez-le-feu et la libération des prisonniers

Les négociations de Doha, présentées comme une étape décisive pour ramener la paix dans l’Est de la République Démocratique du Congo (RDC), reposent une fois encore sur deux propositions phares : un cessez-le-feu entre les Forces armées de la RDC (FARDC), les groupes d’autodéfense Wazalendo et le Mouvement du 23 mars (M23), ainsi que la libération des prisonniers liés à ce dernier. Pour les médiateurs internationaux et certains partenaires étrangers, ces mesures apparaissent comme des solutions raisonnables afin de réduire l’intensité des combats et d’instaurer un climat propice au dialogue.

Cependant, une lecture attentive de la situation démontre que ces propositions constituent de véritables menaces pour la souveraineté, la sécurité et la stabilité de la RDC. L’histoire récente de ce pays, l’expérience douloureuse de précédents accords, ainsi que la stratégie bien connue de ses adversaires, montrent clairement que céder sur ces points reviendrait à reproduire les mêmes erreurs qui ont permis au Rwanda et à ses groupes armés satellites de poursuivre leurs ambitions déstabilisatrices. Refuser ces conditions n’est pas une marque d’intransigeance, mais un impératif stratégique.

More

https://africanrightsalliance.blogspot.com/2025/09/negociations-de-doha-pourquoi-la-rdc.html

 

Doha Negotiations: Why the DRC Must Refuse the Ceasefire and the Release of Prisoners

Doha Negotiations: Why the DRC Must Refuse the Ceasefire and the Release of Prisoners

The Doha negotiations, presented as a decisive step towards restoring peace in the eastern Democratic Republic of Congo (DRC), once again revolve around two central proposals: a ceasefire between the Congolese Armed Forces (FARDC), the Wazalendo self-defence groups and the March 23 Movement (M23), and the release of prisoners associated with the latter. For international mediators and certain foreign partners, these measures appear reasonable, aimed at reducing the intensity of the fighting and creating a climate conducive to dialogue.

Yet a closer examination of the situation demonstrates that these proposals pose major threats to the sovereignty, security, and stability of the DRC. The country’s recent history, the painful lessons of previous agreements, and the well-established strategies of its adversaries all show that conceding on these points would mean repeating the same mistakes that have allowed Rwanda and its proxy armed groups to sustain destabilising ambitions. Refusing these conditions is not an act of obstinacy, but a strategic imperative for an embattled state.

More:

https://africanrightsalliance.blogspot.com/2025/09/doha-negotiations-why-drc-must-refuse.html

 

 

Thursday, 28 August 2025

Paul Kagame n’Ubushake bwo Gukoresha Social Media mu Kurengera Isura ye

Ku wa 25 Kanama 2025, Perezida Paul Kagame yagejeje ijambo ku basirikare, abapolisi n’abacungagereza barenga 6,000 mu Kigo cya Gisirikare ya Gabiro, mu Ntara y’Iburasirazuba. Iki kiganiro cyibanze ku mutekano w’igihugu, imyitwarire ikwiriye kuranga inzego z’umutekano, ndetse n’ibibazo byo mu karere. Mu magambo atari asanzwe, Kagame yasabye ko Abanyarwanda bose bagomba gukoresha social media mu gusubiza ibivugwa kuri we n’u Rwanda. Yemeje ko iyo umuntu avuze ku Rwanda, aba avuze kuri we ubwe, bityo ko ari inshingano za buri wese kumurengera no kurengera igihugu.

Aya magambo agaragaza byinshi ku miterere y’ubutegetsi bwe: gukoresha igitugu mu gucunga ibitekerezo, gusibanganya itandukaniro hagati y’igihugu n’umuyobozi, no kubaka ishusho y’impimbano imbere y’amahanga.

Mu bihugu bifite demokarasi, Perezida ni umuntu watoranyijwe, ashobora kunengwa cyangwa kugaragazwaho amakosa, ariko ibyo ntibihita byitirirwa igihugu cyose. Mu Rwanda, Kagame akoresha imvugo ishyira igihugu n’umuyobozi mu cyiciro kimwe. Bivuze ko umuntu uvuga ku Rwanda aba yibasira Kagame, kandi unenga Kagame aba yibasira igihugu.

Iyi mvugo igamije guca intege abantu bose bashobora kugira igitekerezo gitandukanye. Buri wese utavuga nk’ubutegetsi ashyirwa mu rwego rw’“abanzi b’igihugu”. Ni uburyo bwo gukomeza igitugu, aho ubuyobozi budashaka gutandukanya igihugu n’umuyobozi umwe.

Mu Rwanda, itangazamakuru riragenzurwa bikomeye. Freedom House ishyira igihugu mu cyiciro cya “Not Free”, ivuga ko ubwisanzure bwo kuvuga bumeze nabi. Human Rights Watch na Amnesty International bigaragaza ko abanyamakuru, abanyapolitiki n’abaharanira uburenganzira bwa muntu bahura n’itotezwa, gufungwa no gutotezwa. Reporters Without Borders (RSF) ivuga ko u Rwanda ruri mu bihugu bifite igitutu gikomeye ku itangazamakuru, aho benshi mu banyamakuru bahunze cyangwa bakabura.

Urugero rugaragara ni urupfu rw’umunyamakuru John Williams Ntwali mu 2023, rutigeze rukorwaho iperereza ryigenga nubwo imiryango mpuzamahanga yarusabye. Ibi byose bigaragaza ko igihugu kirangwa n’ubutegetsi bw’igitugu, aho inkuru zose zigomba kujya mu murongo w’ubutegetsi.

Social Media nk’Intwaro

Perezida Kagame ubwe afite konti ku mbuga nkoranyambaga nka Twitter (X), Facebook, na YouTube. Aho kwifashishwa nk’uburyo bwo gutanga ijwi ritandukanye, social media mu Rwanda ikoreshwa mu kwamamaza ibikorwa bya Leta no gusubiza abayinenga. Minisiteri n’inzego zitandukanye za Leta zifite social media zikora nk’amaso n’amatwi ya Leta. Hari n’itangazamakuru rya Leta kandi naryo rikoresha social media zibanda kuri Kagame. Ibyo ariko kuri Kagame ntibihagije. Ntibimuhagije na gato.

Kuba Perezida Kagame asaba abaturage bose kuyifashisha mu kumurengera bisobanura ko social media ihindutse intwaro ya propaganda, aho kuba urubuga rw’ubwisanzure. Abavuga ibitandukanye baribasirwa, abandi bakitwa abanzi b’igihugu.

Ipfunwe n’Ubwoba

Nubwo afite ubutegetsi bukomeye mu gihugu imbere, Kagame aracyafite ipfunwe. Impamvu:

  • Diaspora nyarwanda, cyane cyane mu Burayi no muri Amerika, ikomeza gutanga amakuru y’uko mu Rwanda hadakurikizwa uburenganzira bwa muntu.
  • Raporo za HRW na Amnesty zerekana gufungwa no gutotezwa kw’abatavuga rumwe.
  • RSF igaragaza ko itangazamakuru rigenzurwa cyane, kandi abanyamakuru bagera kuri benshi barahunze cyangwa baricwa.

Ibi byose bigaragaza ko n’ubwo mu gihugu imbere ahacunze, Kagame atinya ukuri gutambuka hanze. Ni yo mpamvu yifuza ko buri muturage aba “umurinzi w’isura ye” kuri social media.

Iyo abaturage basabwa kuba abarinzi b’isura y’umuyobozi, bahindurwa ibikoresho aho kuba abafite ijwi. Social media irahinduka urubuga rw’igitugu, aho gutanga ibitekerezo bisigara ari icyaha. Abaturage benshi baracecetse, abandi bakoresha amazina y’amayoberane, abandi bagahitamo guceceka burundu.

Ibi byose byerekana ko ubwisanzure bukomeza kugabanuka, kandi igihugu kikiyubakira ku gitugu aho ku bwisanzure.

Perezida Kagame yubatse ishusho y’u Rwanda mu maso y’amahanga nk’igihugu gifite iterambere, umutekano n’imiyoborere myiza. Iyi shusho ikunze kwitwa na bamwe “well-camouflaged dictatorship” – ubutegetsi bw’igitugu bwihishe inyuma y’imyitwarire myiza.

Ariko inyuma y’iyo shusho, ukuri ni uko abaturage babujijwe ubwisanzure, abatavuga rumwe barafungwa cyangwa bakicwa, itangazamakuru rigenzurwa, kandi abaturage bahindurwa abakozi b’ubutegetsi mu kwamamaza isura y’umuyobozi umwe.

Amagambo ya Perezida Kagame yavugiwe i Gabiro ku wa 25 Kanama 2025 agaragaza uburyo ubutegetsi bwe bukoresha igitugu, igenzura no kubeshya mu gucunga ibitekerezo no kurinda isura ye. Kuba abaturage basabwa kuba abarinda isura ya Perezida ku mbuga nkoranyambaga si uburyo bwo kubaka igihugu cy’ubwisanzure, ahubwo ni uburyo bwo gusibanganya ukuri no kubeshya amahanga.

Mu by’ukuri, u Rwanda rwa Kagame rwubatse ishusho nziza y’impimbano mu maso y’amahanga, ariko imbere mu gihugu, abaturage bafashwe nk’ibikoresho, ubwisanzure bw’umuturage buhinduwe icyaha, kandi igihugu cyose gikomeza kwiranywa n’ umuyobozi umwe  wacyo ariwe Paul Kagame.

Claude Banyamfura
Rwandan Rights Alliance


 

Paul Kagame n’Ubushake bwo Gukoresha Social Media mu Kurengera Isura ye

 Mu magambo aherutse kuvugwa na Perezida Paul Kagame w’u Rwanda, yavuze ko ashaka ko buri wese akoresha imbuga nkoranyambaga (social media) mu gusubiza ibivugwa cyangwa ibyandikwa kuri we. Kagame yagaragaje ko iyo umuntu avuze ku Rwanda, aba avuze kuri we ku giti cye, bityo ko ari ngombwa ko abanyarwanda bose bifatanya mu kurengera isura ye n’iy’igihugu. Aya magambo agaragaza byinshi ku miterere ya politiki yo mu Rwanda, uburyo bwo kugenzura ibitekerezo, ndetse n’uko ubuyobozi bwa Kagame bwubakiye ku gitugu no kumvikanisha ko igihugu n’umuyobozi umwe ari ikintu kimwe.

Guhuza Perezida n’Igihugu

Mu buryo busanzwe mu bihugu byinshi, Perezida cyangwa abayobozi bakuru bashyirwa mu majwi cyangwa bakavugwaho ibintu byinshi bitandukanye, ariko ntibihita byitirirwa igihugu cyose. Mu Rwanda, Kagame agaragaza ko kuba umuntu yamunenga cyangwa akamuvugaho ibintu bibi ari nko kunenga igihugu cyose. Ibi bigamije kubaka umuco wo gukumira ikinyuranyo cyose, kuko umuntu wese ushobora kugira ikiganiro gitandukanye n’ibyo ubutegetsi buvuga, ahita afatwa nk’uwibasira igihugu. Kagame kandi yanavuze ko nabo bamuvuga nabi ku nkoranya mgaga baraswa.Ni uburyo bwo gusaba abaturage kwifatanya n’umuyobozi aho kwibuka ko hariho itandukaniro hagati y’igihugu n’umuntu umwe uyobora.

Igenzura ku Binyamakuru n’Itangazamakuru

Kagame mu Rwanda afite ububasha bukomeye ku binyamakuru byose bikorera imbere mu gihugu. Itangazamakuru ryigenga ryaragabanyijwe cyane, ibinyamakuru byinshi bikomeye bikorera hanze y’igihugu cyangwa bikoresha abakorera mu buhungiro. Mu gihugu imbere, ibinyamakuru bya Leta, amaradiyo, televiziyo ndetse n’imbuga nkoranyambaga z’ibyo binyamakuru byose, zikorwa mu bwoba cyane  cyane mu kwandika cyangwa kuvuga ikintu cyaba gitandukanye n’umurongo wa Leta. Kubera iyo mpamvu, kuba Perezida Kagame asaba abaturage bose kongera imbaraga mu kurengera isura ye kuri social media bigaragaza ko n’ibi bihari bidahagije mu maso ye.

Imikoreshereze ya Social Media mu Rwanda

Perezida Kagame ubwe afite konti ze ku mbuga nkoranyambaga nka Twitter (X) na Facebook, X, na YouTube kandi akunze kugaragara nk’umuyobozi ugezweho ushobora kuvugana n’abaturage ku buryo buhoraho. Ariko imikoreshereze ye ntabwo ikwiye gufatwa gusa nk’ukwerekana ubwisanzure, ahubwo ni uburyo bwo kubaka isura ye mu rwego mpuzamahanga no kugenzura uko abantu bavuga ku Rwanda. Abategetsi benshi b’u Rwanda, za minisiteri, n’amashami ya Leta bifashisha social media mu kwamamaza ibikorwa bya Leta no gusubiza abavuga ibitandukanye. Hari n’igihe bigera ku kwibasira abantu ku giti cyabo cyangwa kubita abanzi b’igihugu.

“Aracyafite ipfunwe”

Iyo Kagame avuga ko abanyarwanda bose bagomba kumufasha gusubiza abamuvugaho, bigaragaza ko n’ubwo afite ubutegetsi bukomeye ku itangazamakuru, ku ngabo, no ku nzego zose z’igihugu, akigaragaza nk’ufite ipfunwe cyangwa ubwoba bw’uko ibyo abantu bavuga bishobora kumuhungabanyiriza isura ndetse n’ibinyoma  ku butegetsi  bwe bukwiza kwiza na Leta ye bukamenyena.

Kuko mu by’ukuri, kuba igihugu gifite ibinyamakuru byose bikorera mu murongo umwe ntibihagije guhagarika ibitekerezo bitandukanye biva hanze. Abanyarwanda bari hanze, impunzi, n’abanyamahanga bakurikiranira hafi ibibera mu Rwanda, bakoresha social media mu gutambutsa ibitekerezo bitandukanye. Ibi bigaragaza impamvu Kagame yifuza ko abaturage bose mu gihugu bifatanya mu buryo bwo “kurwanya” ibyo bitekerezo.

Ingaruka ku Bwisanzure bw’Ibitekerezo

Iyo abaturage basabwa kuba abarinzi b’isura y’umuyobozi aho kuba abafite ubwisanzure bwo kuvuga icyo batekereza, bivuze ko imbuga nkoranyambaga na zo zihinduka ibikoresho bya politiki aho kuba ahantu ho gutanga ibitekerezo bitandukanye. Mu Rwanda, ibi bisanzwe bigaragara kuko hari abaturage benshi batinya kwandika cyangwa kuvuga ibitandukanye na Leta ku mbuga nkoranyambaga, bakaba basigaye bakoresha amazina y’amayoberane cyangwa bakaceceka burundu. Kuba Perezida ubwe asaba buri wese kwinjira muri uwo murongo bigaragaza ko ubwisanzure bwo kuvuga icyo utekereza bukomeza kugabanuka. Ibi ni igitugu kigomba kwamaganwa.

Ubukana mu Kurinda Isura ya Kagame

Mu mateka ya politiki y’u Rwanda, Perezida Kagame yagiye yerekana ko gukemura ibibazo by’ubutegetsi n’amagambo amuvugwaho akenshi bikorwa binyuze mu gukumira cyangwa gutera ubwoba abavuga ibinyuranye. Abantu benshi babaye abanyapolitiki batavuga rumwe na Leta bahunze igihugu, abandi barafungwa, abandi bamwe barishwe mu bihe bitandukanye. Iyi miterere ituma gukoresha social media mu kurinda isura ye bigaragara nk’indi ntambwe mu buryo bwo gukumira icyo ari cyo cyose cyavugwa kitajyanye n’ibyo ubutegetsi bushaka.

Kuki byose Bidahagije?

Kuba Kagame afite ububasha ku binyamakuru byose byo mu gihugu, akagira imbuga ze bwite za social media, ndetse na za serivisi za Leta zose zikora nk’amashami y’ubwamamare ku bikorwa bye, ariko akumva ko ibi byose bidahagije, bigaragaza ibintu bibiri:

1.                       Ubwoba bw’isura mpuzamahanga – Perezida Kagame ahora agerageza kwerekana ko u Rwanda ari igihugu gifite iterambere, umutekano, n’ubuyobozi budasanzwe muri Afurika. Ariko kubera amakuru atandukanye akomeza gutambuka ku bijyanye n’uburenganzira bwa muntu, ubwisanzure bucye, ubukene, n’ubutegetsi bw’igitugu, arashaka uburyo bwo kugenzura ibyo byose no kubisubiza vuba kandi ntibinamenyekane.

2.                       Kwigarurira abaturage – Iyo abaturage bashirwaho igitugu cyo gufatanya mu kurinda isura ya Kagame, bishyirwaho nk’inshingano ya buri wese, bityo bikaba uburyo bwo gukomeza kubaha icyerekezo cya politiki y’igihugu no kubibutsa ko umuyobozi ari we gihugu ubwacyo.

Umusozo

Amagambo ya Perezida Kagame asaba abaturage bose gukoresha social media mu kurengera isura ye agaragaza ko, nubwo afite ubutegetsi bukomeye burangwa n’igitugu, hari ikintu kimubuza amahoro: ipfunwe n’ubwoba bw’uko amakuru atandukanye avugwa hanze ashobora gusenya isura  maze ukuri kuri we no kugihugu bikanyuranya n’ibyo abeshya. Ibi bituma abaturage bahindurwa nk’inkozi z’ibikorwa byo kwamamaza aho kuba abafite ubwisanzure bwo gutanga ibitekerezo.

Mu by’ukuri, ibi byose byerekana ko kugenzura ibinyamakuru, kugira social media bwite, no kugira Leta yose imufasha bitahagije. Kagame akomeza gushaka ko buri muturage yinjira muri uwo murongo, ibintu bigaragaza ipfunwe n’ubwoba by’umuyobozi wumva ko umutekano w’ubutegetsi bwe ushingiye ku kurinda isura ye ku giti cye ko kandi n’ibibi bibera mu gihugu kandi afitemo uruhare bitamenyekana.

Claude  Banyamfura

Rwandan Rights Alliance

 

Tuesday, 26 August 2025

Joint Management of Areas Occupied by RDF/M23: A Capitulation for the DRC Introduction

 

Joint Management of Areas Occupied by RDF/M23: A Capitulation for the DRC

Introduction

Since 2022, the eastern Democratic Republic of Congo (DRC) has faced a new phase of instability following the resurgence of the March 23 Movement (M23), backed by elements of the Rwandan Defence Forces (RDF). This rebellion, which Kinshasa considers a creation of Rwanda, has seized several strategic localities in North Kivu, triggering a major humanitarian and security crisis. Within this context, the idea of “joint management” of areas occupied by M23 has emerged in some diplomatic and media circles.

Yet for many Congolese, such a proposition is perceived as an unacceptable capitulation of national sovereignty. Joint management would in practice amount to institutionalising Rwanda’s presence on Congolese soil, via its proxy M23. This raises fundamental questions: does legitimising such an arrangement not deny Rwanda’s central role in this war?

More

https://africanrightsalliance.blogspot.com/2025/08/joint-management-of-areas-occupied-by.html

 


La cogestion des zones occupées par le RDF/M23 : une capitulation pour la RDC

Introduction

Depuis 2022, l’est de la République démocratique du Congo (RDC) traverse une nouvelle phase d’instabilité liée à la résurgence du Mouvement du 23 mars (M23), soutenu par des éléments de l’Armée rwandaise (RDF). Cette rébellion, que Kinshasa considère comme une émanation du Rwanda, a occupé plusieurs localités stratégiques du Nord-Kivu, créant une crise humanitaire et sécuritaire majeure. Dans ce contexte, l’idée d’une « cogestion » de ces zones occupées par le M23 a émergé dans certains cercles diplomatiques et médiatiques.

Or, pour de nombreux Congolais, cette hypothèse est perçue comme une capitulation inacceptable de la souveraineté nationale. La cogestion reviendrait en réalité à institutionnaliser la présence du Rwanda sur le sol congolais, à travers son proxy le M23. Cette approche pose des questions fondamentales : légitimer une telle cogestion, n’est-ce pas nier le rôle central du Rwanda dans cette guerre ? Ne serait-ce pas aussi tourner le dos aux crimes commis par le RDF/M23 contre les populations civiles ?

Cet article examine en profondeur pourquoi la cogestion des zones occupées par le RDF/M23 constituerait une défaite politique et morale pour la RDC, et pourquoi le M23 ne peut revendiquer aucune légitimité à participer à une telle gestion.

More

https://africanrightsalliance.blogspot.com/2025/08/la-cogestion-des-zones-occupees-par-le.html

 

Thursday, 21 August 2025

Non au fédéralisme imposé : Défendons l’unité du Congo !


Le piège contre Tshisekedi : fédéralisme imposé, Conférence nationale et le spectre d’Arusha

Depuis 2019, Félix Tshisekedi occupe la magistrature suprême de la République démocratique du Congo (RDC). Sa mission est aussi lourde qu’historique : gouverner un pays immense, doté de ressources colossales mais fragilisé par des décennies de conflits et d’ingérences étrangères. Or, à mesure que son mandat avance, une idée revient avec insistance : instaurer un fédéralisme institutionnel.

Certains le présentent comme la clé d’une meilleure gestion des diversités locales. Mais pour d’autres, c’est un piège soigneusement orchestré, aussi bien par des forces internes que par des puissances extérieures, destiné à affaiblir l’État, marginaliser Tshisekedi et ouvrir la voie à la balkanisation du pays.

Cette stratégie rappelle étrangement le précédent rwandais des années 1990, où le président Juvénal Habyarimana, pris au piège des Accords d’Arusha, conserva son titre mais perdit la substance du pouvoir. Une tragédie qui aboutit à son assassinat et à la victoire du Front patriotique rwandais (FPR).

https://africanrightsalliance.blogspot.com/2025/08/non-au-federalisme-impose-defendons.html

Les États-Unis « bloqués » par Paul Kagame dans les négociations entre le Rwanda et la RDC

  Les États-Unis « bloqués » par Paul Kagame dans les négociations entre le Rwanda et la RDC Analyse critique de l’interview de Massad Bou...